Prisutnima su se obratili Načelnik Jasmin Imamović i šefica političkog odjela Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, gospođa Elise H. Kleinwaks, a nakon toga položili cvijeće ispred biste Martina Luthera Kinga Jr. i odali poštovanje ovom velikom borcu za ljudska prava.
Martin Luther King Junior (Atlanta, 15. januara1929. - Memphis4. aprila1968.), američki baptistički sveštenik, aktivist za građanska prava i jedan od najvećih vođa za prava američkog crnačkog stanovništva.
Martin Luther King Junior rođen je 15. januara1929. godine u Atlanti, u saveznoj državi Georgiji. Martin junior krenuo je na koledž s 15 godina, tri godine ranije nego što je slučaj s njegovim vršnjacima. Pohađao je Morehouse koledž u Atlanti, jednu od najboljih visokih škola za crnce u Sjedinjenim Državama. Godine 1948. kada mu je bilo 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na studij bogoštovlja u sjemenište Crozer u saveznoj državi Pennsylvaniji. Diplomirao je kao najbolji u svome razredu, te je nastavio studij na Sveučilištu u Bostonu. Započeo je rad na doktoratu i upisao napredni kurs iz filozofije religije - studirajući hinduizam, šintoizam i islam, jednako kao i hrišćanstvo
Martinovo prvo mjesto služenja bilo je u baptističkoj crkvi na aveniji Dexter u Montgomeriju u saveznoj državi Alabami. U proljeće 1955 godine stekao je doktorat teologije, a istog proljeća postaje otac. Uvečer, 5. decembra 1955. nakon govora održanog u crkvi na aveniji Dexter, a kao uvod u bojkotautobusa zbog slučaja Rose Parks Martin Luther King Junior postat će medijski poznat.
Njegov govor ujediniti će crnce i započeti pokret za građanska prava američkih crnaca. Od tada pa nadalje rasisti će ga obasipati uvredljivim i prijetećim pismima, redat će se anonimni telefonski pozivi. Bacit će mu bombu u kuću, ali samo zahvaljujući sreći njegova će obitelj preživjeti. U svom bijesu rasisti će spaliti crkvu na aveniji Dexter. Istovremeno policija će više puta bezrazložno pritvarati Martina. U januaru1957. osnovana je Konferencija južnjačkog hrišćanskog vodstva (SCLC), a Martin Luther Junior proglašen je predsjednikom.
Bio je jedan od vođa Marša na Washington 1963., kada je izrekao svoj govor naslovljen "I Have A Dream". Slušalo ga je 250.000 ljudi.Genijalni govornik, protivio se ratu u Vijetnamu. Osim toga, u svojoj knjizi iz 1964., "Zašto ne možemo čekati", King objašnjava svoju ideju o davanju 50 miljardi dolara kroz 10 godina najugroženijim dijelovima crnačke zajednice. Jedan je od najmlađih dobitnika Nobelove nagrade za mir. Propovijedao je nenasilno nepokoravanje i građanski neposluh. Tokom marševa koje je organizirao gađali su ga vrijeđali, i mrzili, ali on je ustrajao.
U oktobru 1964. godine prima Nobelovu nagradu za mir. Ubijen je 4. travnja1968. hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu, u saveznoj državi Tennessee. Kada je ubijen imao je 39 godina. Sahrani Maritna Luthera Kinga Juniora prisustvovalo je preko 300.000 ljudi koji su mu došli odati posljednju počast. Na nadgrobnoj ploči njegova groba stoje riječi crnačke duhovne pjesme Napokon slobodan:
Free at last, free at last, thank God almighty I'm free at last (Napokon slobodan, napokon slobodan, hvala ti svemoćni Bože, napokon sam slobodan).
1977. posthumno je dobio priznanje koje se zove Predsjednička medalja slobode, a 2004. dobio je Kongresnu zlatnu medalju.
Bista Martina Luthera Kinga Jr. postavljena je u Tuzli 2003. godine.